Domingos Jacinto Tilman Soares
Nome Completo: Domingos Jacinto Tilman Soares
Apelido: Meatak
Gênero: Masculino
Data de Nascimento: 22 de julho de 1970
Local de Nascimento: Díli, Nain Feto, Santa Cruz, Audian
Residência Atual: Díli, Nain Feto, Santa Cruz, Audian
Período de Atividade na Resistência:
Desde 1990-1999 1994-1999 seidauk "Hahu 1990 hau Involve ona iha Frente Clandestina nudar membro husi grupo kiik Bairro laran naran GALAF (Gabungan Anak La Fiar ) iha Audian ho maluk sira hanesan Abono, Apeu Labarik, Joaquim Monalisa,entre sira seluk.Iha fulan Novembro 1991, dia 10 ho 11 kalan Intelejen Indonesia (SGI) komesa descobre ona kolega balu nebe ami ransu hamutuk hodi halo perseguisaun ba sira, nune kolega sira nebe mak presegudio tenki obrigado halai ba subar iha bairo seluk, iha dia 11 kalan Intelejen ataka iha Bairo Kuluhun hodi prende panfletos ho camisola balu nebe atu prepara ba Manisfestasun 12 de Novembro. Iha dia 11 kalan Madrugada, kolega Estaquio Guterres konsege halai liu husi embuscada iha Kuluhun no hau mak subar nia iha uma Audian, momento neba tamba hau iha deit Sapatu ida, hau decide fo ba Estaquii mak hatais hodi ba tuir Manifestasaun Pacifica 12 de Novembro 1991. Liu tia Massacre Santa Cruz, kolega sira nebe ami ransu balu hetan preso hanesan Joaquim Monalisa, Abono, Apeu Labarik. Iha Agostu 1992, hau nia familia decide haruka sai ba Indonesia hodi continua estudos e evita desconfiansa husi Intelejen sira nebe continua halo patrulha e buka membros husi ami nia grupo (GALAF) nebe sei lao livre. wainhira to'o iha Jember , Indonesia hau hahu escola iha Universidade Jember mesmo tempo continua nafatin ho atividades clandestina hamutuk ho maluk nacionalista sira seluk iha Jember Indonesia hanesan Abraao Marino, Arlindo Rangel, Maun Oscar Watulari ho sira seluk tan. Wainhira Indonesia sai uma nain ba Cimeira APEC 1994, ami simu orientasaun husi Maun Boot Xanana iha Cipinang atraves RENETIL hodi prepara asaun okupasaun ba iha Embaixada Estados Unidos, husi JEMBER delega ami nain 3 Arlindo Rangel, hau rasik ho Abraao Marino hodi ba hamutuk tan kolega sira seluk husi Jawa ho Bali. Cimeira APEC coincide mos ho Aniversario Massacre de Santa Cruz ba datoluk, ho prezensa Jornalista estrangeiros barak iha Cimeira APEC Bogor, Asaltu ba embaixada America iha Jakarta ho naran operasaun TREPE, Estudantes Jawa Bali hamutuk 29 mak konsege haksoit tam a ba recinto Embaixada inclui hau ata rasik, sira seluk Policia kaer barak halai namkari. Iha okupasaun ne’e ami konsege permanece loron 12 hahu husi 12 de Novembro – 24 de Novembro 1994. Tamba kestaun kestaun de seguransa no laiha garantia husi Cruz vermelha, ami nain 29 decide simu oferta Repatriasaun husi Presidenti falecido Mario Soares hodi desloca ba Portugal iha dia 24 de Novembro 1994. Wainhira to’o iha Portugal ami estudantes nain 29 continua nafatin atividades nudar ativista RENETIL nian hodi divulga no sensibiliza comunidade Internacional hamutuk ho comunidade portuguesa iha Cidade Porto. Hanesan Militante ba DIGEREX (Direcao Geral da Renetil Exterior ) nebe colocado iha cidade Porto ami halao nafatin atividades ba Resistencia nian hanesan kampanye, asaun demonstrasaun no hatun bandera Indonesia iha Embaixada Indonesia Madrid, Partisipa iha Debates, Kampanya sensibilizasaun , no atividades seluk tan tuir orientasaun husi superior sira no comando da luta to’o Timor Leste hetan nia ukun rasik an liu husi Referendum iha 1998. Mak ne’e deit hau ata nia partisipasaun ba luta da Libertasaun.
Pais:
Data de Atualização: 25 de setembro de 2024
Desde 1990-1999 1994-1999 seidauk "Hahu 1990 hau Involve ona iha Frente Clandestina nudar membro husi grupo kiik Bairro laran naran GALAF (Gabungan Anak La Fiar ) iha Audian ho maluk sira hanesan Abono, Apeu Labarik, Joaquim Monalisa,entre sira seluk.Iha fulan Novembro 1991, dia 10 ho 11 kalan Intelejen Indonesia (SGI) komesa descobre ona kolega balu nebe ami ransu hamutuk hodi halo perseguisaun ba sira, nune kolega sira nebe mak presegudio tenki obrigado halai ba subar iha bairo seluk, iha dia 11 kalan Intelejen ataka iha Bairo Kuluhun hodi prende panfletos ho camisola balu nebe atu prepara ba Manisfestasun 12 de Novembro. Iha dia 11 kalan Madrugada, kolega Estaquio Guterres konsege halai liu husi embuscada iha Kuluhun no hau mak subar nia iha uma Audian, momento neba tamba hau iha deit Sapatu ida, hau decide fo ba Estaquii mak hatais hodi ba tuir Manifestasaun Pacifica 12 de Novembro 1991. Liu tia Massacre Santa Cruz, kolega sira nebe ami ransu balu hetan preso hanesan Joaquim Monalisa, Abono, Apeu Labarik. Iha Agostu 1992, hau nia familia decide haruka sai ba Indonesia hodi continua estudos e evita desconfiansa husi Intelejen sira nebe continua halo patrulha e buka membros husi ami nia grupo (GALAF) nebe sei lao livre. wainhira to'o iha Jember , Indonesia hau hahu escola iha Universidade Jember mesmo tempo continua nafatin ho atividades clandestina hamutuk ho maluk nacionalista sira seluk iha Jember Indonesia hanesan Abraao Marino, Arlindo Rangel, Maun Oscar Watulari ho sira seluk tan. Wainhira Indonesia sai uma nain ba Cimeira APEC 1994, ami simu orientasaun husi Maun Boot Xanana iha Cipinang atraves RENETIL hodi prepara asaun okupasaun ba iha Embaixada Estados Unidos, husi JEMBER delega ami nain 3 Arlindo Rangel, hau rasik ho Abraao Marino hodi ba hamutuk tan kolega sira seluk husi Jawa ho Bali. Cimeira APEC coincide mos ho Aniversario Massacre de Santa Cruz ba datoluk, ho prezensa Jornalista estrangeiros barak iha Cimeira APEC Bogor, Asaltu ba embaixada America iha Jakarta ho naran operasaun TREPE, Estudantes Jawa Bali hamutuk 29 mak konsege haksoit tam a ba recinto Embaixada inclui hau ata rasik, sira seluk Policia kaer barak halai namkari. Iha okupasaun ne’e ami konsege permanece loron 12 hahu husi 12 de Novembro – 24 de Novembro 1994. Tamba kestaun kestaun de seguransa no laiha garantia husi Cruz vermelha, ami nain 29 decide simu oferta Repatriasaun husi Presidenti falecido Mario Soares hodi desloca ba Portugal iha dia 24 de Novembro 1994. Wainhira to’o iha Portugal ami estudantes nain 29 continua nafatin atividades nudar ativista RENETIL nian hodi divulga no sensibiliza comunidade Internacional hamutuk ho comunidade portuguesa iha Cidade Porto. Hanesan Militante ba DIGEREX (Direcao Geral da Renetil Exterior ) nebe colocado iha cidade Porto ami halao nafatin atividades ba Resistencia nian hanesan kampanye, asaun demonstrasaun no hatun bandera Indonesia iha Embaixada Indonesia Madrid, Partisipa iha Debates, Kampanya sensibilizasaun , no atividades seluk tan tuir orientasaun husi superior sira no comando da luta to’o Timor Leste hetan nia ukun rasik an liu husi Referendum iha 1998. Mak ne’e deit hau ata nia partisipasaun ba luta da Libertasaun.
Pais:
- Pai: Manuel Jacinto G. De C. Soares
- Mãe: Maria Tilman
Data de Atualização: 25 de setembro de 2024
Comments
Post a Comment