Abilio Bernardo Caldas
Registo de Participação na Resistência - Associação dos Asilos Políticos Timorenses para Independência (AAPTI)
Dados Pessoais
- Nome Completo: Abilio Bernardo Caldas
- Apelido: Samoro
- Sexo: Masculino
- Data de Nascimento: 7/9/1979
- Distrito de Nascimento: Dili
- Subdistrito de Nascimento: Nain Feto
- Suco de Nascimento: Lahane Oriental
- Aldeia de Nascimento: Tubarai
- Residência Atual: Dili, Nain Feto, Lahane Oriental, Tubarai
Participação na Resistência
- Frente Clandestina (FC): De 1988 a 1996 (8 anos)
- Frente Diplomática (FD): De 1996 a 1999 (3 anos)
- Prisão: Semana duas na Polda Comoro e uma semana na Polda Metro Jaya
Histórico da Resistência
1985-1988: Hau nia aman Bernardo do Coração de Jesus Caldas hanesan ema Agrikultur no ema foho oan, mesmu ke servisu iha PU parte Logistica Maquina boot, nebe servisu hamutuk ho nia Primo Tobias da Costa, maun Abesi Culuhun nia Pai. Sira halao servisu kalendestina ho silensiu e kuidado tebes, hau nai Pai sempre lori hau lao hamutukuk ba foho e sempre lori hela Sigaru no sasan sira seluk sira nee para lao husi Salao, Centro Caixa Central ida iha tuir Guilherme Sarmento no hakat ba to iha Mota Boa Rahun antes tama ba Soibada, fatin rua ida nee mak Pai sempre para e nunka falta. Kalan ida kareta aat iha los kantor Desa Boa Rahun no Forca TNI sira iha Post iha neba, maibe Pai ho kalma deit, halo tia kareta kijang aat tia e mola ses tia, Para ami bele toba iha fatin refere e Pai bele entrega duni sasan balun no karta balun ba Falintil sira. Sai ona inspirasaun no motivasaun ba hau.
1988-1989: Ho Idade 9 Anos participa ona iha Grupu Escuterio Paraquia Motael nebe Lidera husi Irmao Joao Doutel Sarmento ho Mana Madalena. Husi inpirasaun familia no Flaviono Fereira e hau nia maun rasiik Joaquim da Costa Sarmento nebe momento neba iha ona lihasaun estafeta hodi hetan moos Gravasaun Audio Husi Maun boot Kayrala Xanana Gusmao nebe ispira no hafanon Juventude Loriku Asswain sira iha Cidade Dili ka Cidade Urbano. Mesmu ke iha area ou zona Mandarin-Farol, konsidera hanesan zona elite nebe halaeu husi residencia no fatin Panglima TNI, Kodim, Senopati no SGI Kolmera, iha uma Mandarin sai fatin moos ba Kurtifu ka tratamento ba Falintil Terra Bulak ho sira seluk nebe mai husi Zona Fatuberlihu no Alas.
1988: Ho situasaun nebe defisil, tuir los hau nia Padrinho Manuel Caldas, lori hau ba ona Portugal momento neba liu husi Cruz Vermelha maibe hau nia Pai no Mae sira desidi hau la ba. Iha Aeroporto mak hau foin hatene no konhese maun Dano Klamarfuik nebe sai ho familia sira ba Portugal. Tamba familia sira entrega moos dokumento balun.
1989: Hanesan moos Agrupamentu Escuterio halao aktividades besik liu igereja e momento neba komesa hakbesik ona ba maun sira nebe mak subar hela iha Igereja Motael hanesan irmao Matebian Martinho Gonçalves matebian ona, irmao Valdomar, irmao Goveia; Vasco Gomes, Maun Jorge Sereno e ho maun Boni Maliana.
1989: Hanesan Escuterio momento neba, hamutuk ho hau nia inan aman Participa moos iha Misa Solena Amu Papa Joao Paulo II, hamutuk ho hau nia inan aman, ami hamriik parte fileira oin e momento maun sira halo demostrasaun iha misa remata, halo hau tenki halai ketak no ba sai fali iha fatin hodi laran nebe kanoku ho Forsa Especial Parabowo nian nebe nakonu, sorte hau soe hela Lensu Escuteiro nian e farda escuterio nian tau fali Kamisola Mutin Desenhu Amu Papa nian nebe hau sempre usa iha laran.
1989: Situasaun hahu ladun diak ona iha area Mandarin nian no Farol tamba Servisu Sekreta Indonesia no Kodim sira hatene katak area ida nee ho igereja Motael mak komesa Subar ema Juventude Resistencia sira.
Hau nia tiu Celço Caldas e maun Nuno Corvelho Sarmento sai moos dadur iha fatin SGI Kolmera hamutuk ho maun Jose Manuel Fernandes Nakfilak. Familia sira momento nee susar tebes atu lori hahan ba, hau komo sei idade kiik entaun konsege lori hahan ba hau nia Tio no Maun Nuno Corvelho, hodi ida nee halo hau sai motiva no coragem liu tan atu banati tuir sira.
1989: Fatin uma Mandarin nia parte seluk fo tia aluga ba China timor oan sira, nebe iha monento neba halao moos negosiu kios no loke fotokopia, iha fatin nee mos mak maun sira ho maun Boni ho nia maluk sira seluk nebe hau la lembra ona sempre fo konfiansa ba hau atu tau matan sai hanesan espiaun hodi asegura sira nia presensa iha fatin refere, nebe momento neba besik moos Kantor berita Antara nebe Servisu Secretu Indonesia sira servisu ba hau la lembra ona. iha Loron ida maun Boni ho nia maun alin nain rua ba fotokopia dokumentu balun, e antes nee moos SGI Sonopati sira komesa buka ona maun Boni ho maun sira tamba subar hela iha Igereja Motael. Hau hare hela situasaun ladun diak e SGI nia intel ida la diskunfia hau, hau tama ba kiosk hare tia ona bapa nee iha ona kios laran, maun boni sira iha hela liur fatin Fotokopia nian, hau sai ba fo sinal ba sira katak bapa nee Descobre ona sira, e Konsege maun Boni ho maun ida konsege halai liu mesmu ke bapa nee Tiru ho Pistola iha kedas hau nia oin maibe maun Boni ho maun nee konsege halai to Igeresa, iha maun ida mak Bapa sira seluk kaer nia e hatama ba Hartop Modok ida nebe mak konhesidu tebes.
Hau nia primu no maun Nuno Corvelho sai husi Dadur ba hela iha hau nia tio sira nia uma Palapaso, komo besik uma entaun hau dala ruma hakat ba neba so para hakarak rona deit hau nia maun Nuno Corvelho koalia sobre luta nian halo hau kontente e brani liu tan. Tamba konta moos historia Avo no tio sira nebe mak martir ba ukun rasik aan.
1990: Ho inspirasaun nebe fo sai husi maun Jose Manuel Nakfilak ho dadus sira seluk nebe fo sai katak Timor Laran esta de luto, halo ke Dili laran ema hotu tau ropa metan no keisi lutu iha luman hotu, inkliu ami sira iha Mandarin, hau ho maun filipe matebian ho primu sira iha mandarin ami atu lao halimar ba loja Kolmera, maibe liu husi Kolmera nebe agora fatin faan tais nian, hau nia Maun Filipe hetan bapa SGI nebe sae hela ho motor tebe los ba bapa nee, sorte bapa ne la tiru nia, tebe ho tebe hau ho maun Filipe halai fila ba uma, maun nain rua mak halai ladiak tamba bapa nee se Pistola e lori sira ba hatama iha SGI Kolmera tamba bapa nee servisu iha neba. Sorte inan aman sira book aan lalais hodi salva oan sira sai tamba dehan kenakalan remaja.
1990-1991: Hau halao nafatin servisu klandestina hamutuk ho hau nia maun Flavio Pereira nebe liha zona Fatuberliu ho Alas maun Susar.
1991: Fulan Outubro, hanesan loron babain sai husi escola sempre aktifa fali iha Escuteiro, ho situasaun nebe bapa sira tiru no kaer maun Boni nia maun alin balun, halo igereja Motael moos la seguro. Hau lembra hela kuandu Amu Padre Ricardu momento neba sai mai husi Kuarto hirus los maun sira, inkliu maun Martinho, Valdamor ho sira seluk tan tamba halo barulhu.
1991: Fulan Outubru Situasaun iha Igereja Motael sai la seguro e iha situasaun manas los tamba SGI sira kuase loron loron tau matan hela deit e tenta atu invade Ingereja, maibe juventude resistencia no komunidade no sarani sira la fo fatin. Iha momento trajedia 28 Outubro kalan SGI no Intel timor oan sira asalta Igereja dere sinu, halo komunidade sira no sarani sira sai tomak hodi proteje igeresa, hau sei lembre katak, Abilio Osorio mak ho kilat boot Tiru rajada ba leten hodi halo tauk komunidade no Sarani sira maibe Juventude no Sarani sira la tauk no proteje nafatin.
1991: iha Loron 12 Novembru 1991, antes nee rona katak Escuteiro sira preparadu atu tuir misa, hau nia maun Flavio Pereira hatene ona katak situasaun sei ladiak e hatete hau atu lalika ba escola e ba misa, hakfodak hau nia maun ba uluk tia ona, e hau nai Pai nebe sempre ba misa Dader sem falta prepara ba tia ona, hau moos prepara lalais e momento nee la tau farda Escuteiro tamba tauk ho situasaun 28 de Outubru nebe halo trauma tebes ho rona ema mate, hau tau deit Farda Escola SD nebe hau idade 12 Anos ona , hau hakat liu ba Misa dader Sedu deit, hau nia maun alin sira Escuteiro hase hau nusa la tau farda Escuteiro orsida mana Mena hirus ona, hau nonok deit. E Assiste to misa hotu e hanesan matebian ka lian ida nebe mosu mai hanesan ema hakilar hau fila ba ona escola, e hau momento nee misa remata mesmu rona ona maun sira halo demostrasaun iha luir ba, hau fila ba tama escola e mak derepente rona helicoptro no barulhu bapa sira mai foti sira nia oan e professora sira haruka fila ona ba uma.
1991: Kuandu fila ba uma, uma mamuk, hau ho hau nia alin feto mesak, hau hateke ba maun ho mana sira seidauk fila e Pai nebe ba misa moos fila tia e lori mae ba Servisu iha Dinas PDNK Becora seidauk fila, lakleur hau nia Pai ho Mae to, sira sunu kedas lilin no hakneik resa e tanis hodi hein hau nia bin sira no maun Flavio e Pai ho Mae o uma hakuak kedas hau ho hau nia alin ho tanis. Mae sei dehan katak o nia Maun Abessy, maun TOTO ho Tio Siquito Sarmento sira iha hotu Rate Santa Cruz bapa sira Tiru.
1992: Ho Akontesimentu Massacre Santa Cruz, halo hau la hakiduk, kontinua nafatin hanesan Escuteiro e zona Mandarin no Farol nebe ema dehan zona Elite no mesak tauk ema tauk tein deit nia ona sira komesa hamriik ona e kontra makas bapa sira e iha tempo nebe hanesan foin sae nebe ho ida kiik ransu nebe luan tebes tuir demostrasaun anti hura hara iha Dili laran, ba Aituri Laran hasoru malu ho maun sira no Tio sira nebe mak servisu klandestina. Hau sai ona inspirasaun ba Organizasaun rejistensia OJETIL liu husi Tior Celço Caldas, Tui Siquito Sarmento, Maun Damiao Sanches Caldas.
1993: Iha Fulan Novembru, atu relembra fali Massacre Santa Cruz, Dili laran, kuase bairu bairu halo Demostrasaun ka tuda malu ho Brimob no TNI sira ante huru hara, hau ho primu ida ami ba hamutuk ho sira Audian kraik halo demostrasaun no tuda malu ho Brimob sira, momento ita la tauk mate sinte hanesan orgulhu no kontente bele participa. Iha momentu nee Brimop sira komesa taka metin ona no aperta ona ami, hau halei ses ho hau nia Primu Valeiro Sarmento Ximenes, ami nain rua halai husi Audian Kraik to Mai besik kampo Demokrasia TNI ante huruhara mak duni to ami halai ba iha Mes Seroja iha Bairo Central agora Cruz Vermelha nia fatin, hau sei lembra maun Mat Pereira Mate restu 12 Nov, hau hatene hela nia tamba ami halimar Basket hamutuk sempre iha Sporting, hamutuk ho grupu Choque Maun Joao Becora, Maun Chan, Maun Ato, maun Hermenio, hau nia Grupu mak ho Dobu agora Colonel. Mat Pereira hakilar hau fatin atu subar la iha ona hare sai ba buka fatin seluk hau nia primu isin moris be sai tia ona ba plaform leten, hodi ida nee hau husik hela hau nia primu hau halai mesak tun ba to iha fatin Cruz Vermelha nian nee, Grupu Brimob sira kala kole tur barak barak hela iha oin, hau hateke e sira moos hateke hau halai mai tama fali iha besik China Maromak nia oin nee iha Familia China timor oan ida nia uma, halai ho tauk mate nian e tio uma nain nee mak dehan tama ba kuarto laran e subar iha kama okos, momento nee hau iha SMP ona e Escola iha SMP N1 Comoro, ho Tauk lian la iha, maibe derepente tio nee mai dehan oan o sai deit ona tamba Babinsa mai obriga hau tengki entrega o ba sira, hau sai nonok deit husi kama okos e hare tio nee ho matabein deit e ho laran triste e tauk entrega hau ba Babinsa nebe dehan kedas mai hau, Ah sai tau kamu Sekolah di SMP 1, Guru Ingrish Istri Saya. Babinsa nee nee lori hau ba entrega Brimob sira e sira tau hau iha Kareta oin tamba konsidera hau kiik, iha kareta kotuk iha moos hau maun sira lubuk ida mak sira sena iha Kareta Hino nia laran e Brimob sira baku dolar didiak. Sira lori ami ba iha Polda Comoro, agora Academia Polisia, Brimob ida tur habit hau metin e sama hau nia ain kukun atu naklosu, to iha Polda Comoro, sira hatun hau, Polisia sira iha Polda nee forma satu barisan ami tun husi kareta tengki tama iha sira nia Let, iha brimob sira nia let nee hau hateke hetan Brimob Timor oan nain hira e inkliu ida agora e pernah asumi moos Comisario PNTL, sira tuku tebe e fai kilat tamba ami tengki lao husi sira nia klaran e ida fai kilat mai hau nia ulu to hau monu desmai foti hau ba laran hau la sinte aan ona, Momento neba iha sala nebe luan ida sena ami hamutk 100 liu hau haluha ona, lakleur haruka ami hotu hasai kamisa no kalsa husik deit Koakes, sira tama mai kalian ini yang tadi kami kejar di Audian ya. Sira tuku tan dala ida iha hau nia Kabun mamar to muta sai. E kuandu tama komarka foin mak hau hare hau nia Primu nain hira kedas ema kaer hamutuk ho Jovem sira husi Becora, Culuhun no Audian. Brimob sira muda ami ba sala kiik ida fahe ba tolu ho sala boot nee tamba ema barak tama tan, ba sira nebe dadur hatene fatin nee klot ida hanusa, sena ami kuase liu husi 10 resin, sintina kiik ida hamutuk, durante semana rua nia laran. Momento nee hau nia tinan foin mak 13 Anos, hau nia aman mai Visita hau kuandu semana ida ona foin hatene katak hau Dadur liu husi Brimob Bapa ida nebe mak Visinho ho ami e nia alin hau nia Kolega Escola, sira Brimob timor oan sira nee tolok no trata aat los e ameasa hau nia Pai e kuandu hare tan mai Visita hau sira sei tiru no oho tia, Pai ho Matanbein sai iha Komarka oin dehan deit lia fuan ida nebe hau nunka haluha, Reza e Forsa nafatin Pai labele halo buat ida, halo hau hanoin fali kuandu ema Dadur Pai semana ida iha Komarka Balide agora CNC. Pai ba koalia ho Polisia Paulo Martins eis Komisario PNTL momento neba maibe labele halo buat ida. Durante dadur Semana rua, hau sinte la mesak tamba hamutuk ho maun sira seluk nebe hau la konhese, sira hotu protege hau makas, e satan hela deit hau tamba hau sei idade kiik, Kuandu bapa sira lori hau sai ba Inqueritu sira la fo hau sai e hotu hotu halo barulhu makas e halo Intel sira ho Brimob sira baku fali sira. Hau tengki agrese ba hau nia maun alin no Tia Maria Quintao, momento neba DPR ona e nia oan mane Marco Quintao mak mai ho Kopasus nain rua mai Foti hau iha Polda tuku 10.00 Horas kalan. Kuandu hau tama ba Kapolda nia sala hau hateke ba Kuadru hau nia naran hakerek hela e tau hau nia tinan 25 Anos, hanesan la tauk, hau hase tan hau nia tinan laos 25 Anos hau tinan 13 Anos. Kapolda nee haruka Kopasus nain rua nee lori hau fila e haruka didik anak ini dengan baik agar tidak buat lagi.
1993: Durante fulan ida hau hela subar iha Tia Maria Quintao nia uma nebe iha Mandarin moos, hamutuk ho nia oan Mane Marco Quintao, durante fulan ida nia laran nee hau la sai e hau nia Pai, Intel sira ba halo hela deit intimidasaun no Inqueritu hodi husu hau nia paradeiro, iha lokraik ida hau rona informasaun hanesan nee bebeik ona, hau soran ona Bapa Kopasus nain rua nee hodi lori hau ba uma e pas los Intel Bapa nain rua ho Kareta Jeep nebe mak uluk halo operasaun tiru maun Boni, Kopasus nain rua nee hakat ba hau nia uma Mandarin intel nain rua nee iha neba hela koalia hela ho Pai, sira haksesuk malu e Kopasus nain rua nee manda bir intel nain rua nee fila kedas e la book kedas Pai e hau.
1994: Ami grupu kiik oan ida hamutuk baku Kepala Kodim nia ona Mane hodi dehan kapan pulang, e ami baku hotu ami idak idak halai ba subar hotu. Garnison sira no intel sira haleu Bairo laran so para buka deit ami. Iha kalan hanesan nee hau subar hela iha Kolega Freddy Sumampow nia uma, tempu neba maun Talafu, Maun Mariano Vilaverde ho Maun Andrew L4 mak servisu hela iha Batara Indra no lao hamutuk hela deit ho ami hamutuk ho Dobu ami nia amigu Basket Ball. Hau subar iha neba, se mak brani ba foti hau, intel sira liu deit, intel ida mak Palacio nebe ikus Joao Choque ho nia Grupu oho iha 1999. Intel Kodim ho Palacio kala hatene fali hau nia Tio Leonardo Caldas Sarmento, entaun sira ba fali ameasa hau nia Tio hodi haruka buka hau e hau nia kolega Jojo Fereira, ikus hanesan autor ba bom iha Jawa hamutuk ho Ameta Lebre e Aquita Tama laka. Jojo Sira kaer tia e lori tia ona ba Kodim Akaid. Hau nia tio Antonio mak mai foti hau lori ba Aituri Laran, tamba hau nia Pai ho Familia sira hein hotu iha neba ona, to iha iha Aituri Laran uma nebe monta Kaixa ba, Pai ho Familia sira la fo hau ba, kuase bairo laran sai tomak, ho haraik aan tamba deit bele prejudika fali Tio Leonardo Caldas Sarmento, ho Tio hatais Farda TNI lori hau tun ba iha China rate hau tur iha motor klaran Palacio Intel Kodim mak Habit hau iha kotuk to iha Kodim. To iha Kodim Major ida, Tio Leonardo Caldas Sarmento nian Komandante hakilar hau, e hau ho la tauk hatan nafatin itu kenakalan remaja. Sira tauk labele halo buat ida tama informasaun tama ona ba iha Kepala kodim katak imediatu haruka labarik sira nee fila uma, Dala itan hau tengki semana ida nia laran hela iha Tia Maria Quintao nia uma hodi subar.
1994-1995: Hamutuk ho maun Andrew L4, komesa ona halao konhese Komandante L7.
1995: Hau tengki husik hela hau nia familia hodi ba eskola iha SMA iha Bandung, tamba Intel sira kontinua nafatin halo presigisaun e intimidasaun. Sai ba Bandung moos hanesan ona militante OJETIL, hau komesa hatene ona iha tinan 1994, hau nia maun Joaquim Sarmento haruka karta ida maun Flavio Pereira katak sira hamutuk ho maun Lasama e Tio libik Sarmento iha Bali iha Organizasaun Renetil, hau ba Bandung hamutuk ho maun sira nebe mak ba uluk ona hamutuk ho hau nia mana Felismina Maria tilman Sarmento nebe iha loron19 tinan 1991 moos partisipa iha Demostrasaun iha Jakarta e hetan mos Dadur.
Hau hetan konfiansa hamutuk ho Venancio Pinto nebe agora Director Executivu TIC Timor I.P hodi representa IMPETTU Bandung hodi ba tuir Workshop Minyak Selat Timor iha Semarang, atu hasoru maun Gregrio Saldanha, maibe la konsege.
1995: Hamutuk ho Damiao Sanches Caldas Materestu 12 Novembru, Ilidio Camara Mate Restu 12 Novembru, Jose Mate Restu 12 Novembru, Aires ho Joni mate restu 12 Novembru iha loron 21 fulan Desembru, ami sai husi Bandung, ho doc balun, kasete gravasaun Xanana nian rua. Ami ba Jakarta to iha tuku 5 dader hodi tama ba Embaixada Canada, la Konsege tama Embaixada Canada hare ba TNI sira ho Brimob sira iha oin hela e ami halai fahe malu e Konsege Kodim Jakarta kaer ami lori ba kodim durante oras balun e halo inkeritu. Kodim sira lori ami ba entrega iha Polda Metru Jaya Jakarta, ami dadur iha Polda Metru Jaya husi 21 Desembru to 26 foin mak Kopasus sira Senhor Joaniku nebe kaer Xanana, lori hau, Damiao Sanches Caldas ho Jose Vila verde lori fatin Kopasus nian iha Cijantung hodi hasai foto ho Video, e to kalan boot foin mak Joaniku ho nia kopasus nain rua tan lori ami ba Sae Bis malam hodi fila ba Bandung. Ilidio Camara hetan dadur to fulan 6 foin sai e hamutuk ho Grupu seluk tama Embaixada Fransa.
1996: Loron 20 Fulan Maio hau mai Jakarta e konsege tama iha Embaixa Alamenha husu Asilio Politico mai Portugal. Antes tama Embaixada Alamenha, sei hasoru malu ho Marcio Goncalves, Hugo Fernandes no Simplicio Gomes Mate restu 12 Nov e Membros OJETIL. iha Jatinegara Rumah Tim Tim
1996-1999: Iha Portugal partisipa nafatin hanesan membro Delegasaun Externa OJETIL, nebe hetan mos karta kredensial husi Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmao e Maun Gregorio Saldanha hodi hamosu Delegasaun Exerna OJETIL iha Portugal. Hanesan membru Delegasaun Externa, kontinua nafatin partisipa iha asaun kampana no frente diplomatico nebe lao ho matebian Mateus Brito hanesan responsavel Delegasaun Externa, Iliompio Branco, Takas Roque Rodrigues, Jose Luis Guterres, Mari Alkatiri no maun Boot Ramos Horta. Kordena ho maun Xmocho no maun Nakfilak. Partisipa demostrasaun bobot iha Portugal, Espanha no Fransa. Kontribui moos ba hamosu Jornal Foz da Juventude ho Celço Oliveira, Martinho Gonçalves. Livanio Fernandes, Antonio Ramos, nebe hetan apoio husi Ramos Horta Nobel da Paz.
Recursos
- Data de Preenchimento: 20/09/2024
- Nome do Pai: Bernardo do Coração de Jesus Caldas
- Nome da Mãe: Felismina Maria Tilman da Silva
- Link para documentos adicionais: Documento
Comments
Post a Comment